Preskoči na sadržaj Preskoči do navigacije
accessibility_new
title title title
Veličina fonta
pattern Disleksija font width Veći razmak link Označi poveznice
invert_colors Kontrast visibility_off Invert shield Crno/bijelo
Putnici Poslovni

Počinje projekt CROSSCONNECT

06.05.2024

Počinje projekt CROSSCONNECT: Unapređenje jadranske povezanosti kroz održiva multimodalna rješenja

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST NAKON DOGAĐAJA

Počinje projekt CROSSCONNECT: Unapređenje jadranske povezanosti kroz održiva multimodalna rješenja

Projekt CROSSCONNECT, koji provodi Zračna luka Dubrovnik kao vodeći partner, službeno je započeo uspješnim početnim sastankom održanim 18. travnja 2024. u hotelu Kompas u Dubrovniku. Ovaj sastanak okupio je sve projektne partnere, omogućivši detaljne rasprave i strateško planiranje za nadolazeće projektne aktivnosti.

CROSSCONNECT, "Cross-border Coordinated Sea-Land Approach Interconnecting Ports of the Adriatic Sea with Airports and Urban Areas", financiran je iz Programa prekogranične suradnje Interreg Italija-Hrvatska, posebno u okviru Standardnog poziva za dostavu projektnih prijedloga, Specifični cilj 3.1. usmjeren je na razvoj i poboljšanje održive, klimatski otporne, inteligentne i intermodalne mobilnosti, uključujući poboljšani pristup TEN-T-u i prekograničnu mobilnost. S ukupnim proračunom od 2.088.780,00 € (EFRR 1.671.024 € i sufinanciranje 417.756,00 €), projekt je započeo 1. ožujka 2024., a završit će 30. travnja 2026.

Tijekom 26 mjeseci, CROSSCONNECT konzorcij, koje se sastoji od 4 talijanska i 4 hrvatska partnera iz 4 različita metropolitanska područja (Venecija, Pula, Dubrovnik i Bari-Brindisi), surađivat će u postizanju ciljeva projekta. Partneri na projektu su:

- 4 lučke uprave (Lučka uprava sjevernog Jadrana - luke Venecija i Chioggia, Lučka uprava južnog Jadrana - luke Bari, Brindisi, Manfredonia, Barletta i Monopoli, Lučka uprava Dubrovnik, Lučka uprava Pula),
- 2 zračne luke (Zračna luka Dubrovnik, SAVE S.p.A),
- 2 gradska javna prijevozna poduzeća (GPP Brindisi S.p.A., Pula promet),
- 2 pridružena partnera (Luka Rijeka i Luka Ancona).

Sveobuhvatni cilj CROSSCONNECT-a je razviti multimodalni koordinirani pristup more-kopno koji se temelji na održivim i tehnološki naprednim rješenjima. Ovim rješenjima povezat će se hrvatske i talijanske luke s urbanim područjima i zračnim lukama, čime će se poboljšati mobilnost putnika. Projekt ima za cilj kapitalizirati dostupna rješenja i know-how, prikupljajući znanje iz prethodnih iskustava i primjenjujući ga na međusobno povezivanje luka, zračnih luka i urbanih područja u sveobuhvatnom pristupu. To uključuje inovativna i održiva rješenja temeljena na ICT-u, rješavajući ključnu prazninu u strateškom planiranju prometa u jadranskoj regiji.

“Dubrovačka zračna luka sa zadovoljstvom vodi ovaj iznimno važan projekt jer predvodi inovativna i održiva rješenja u intermodalnom prijevozu, potičući suradnju među ključnim dionicima u svrhu poboljšanja povezanosti i mobilnosti u jadranskoj regiji”, rekao je Josip Paljetak, voditelj projekta iz Zračne luke Dubrovnik.

Početni sastanak završio je s entuzijazmom jer su sudionici potvrdili svoju predanost pokretanju napretka i stvaranju povezanije i ekološki prihvatljivije prometne mreže u regiji.

 

 

 

06.05.2024

Počinje projekt CROSSCONNECT

Počinje projekt CROSSCONNECT: Unapređenje jadranske povezanosti kroz održiva multimodalna rješenja

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST NAKON DOGAĐAJA

Počinje projekt CROSSCONNECT: Unapređenje jadranske povezanosti kroz održiva multimodalna rješenja

Projekt CROSSCONNECT, koji provodi Zračna luka Dubrovnik kao vodeći partner, službeno je započeo uspješnim početnim sastankom održanim 18. travnja 2024. u hotelu Kompas u Dubrovniku. Ovaj sastanak okupio je sve projektne partnere, omogućivši detaljne rasprave i strateško planiranje za nadolazeće projektne aktivnosti.

CROSSCONNECT, "Cross-border Coordinated Sea-Land Approach Interconnecting Ports of the Adriatic Sea with Airports and Urban Areas", financiran je iz Programa prekogranične suradnje Interreg Italija-Hrvatska, posebno u okviru Standardnog poziva za dostavu projektnih prijedloga, Specifični cilj 3.1. usmjeren je na razvoj i poboljšanje održive, klimatski otporne, inteligentne i intermodalne mobilnosti, uključujući poboljšani pristup TEN-T-u i prekograničnu mobilnost. S ukupnim proračunom od 2.088.780,00 € (EFRR 1.671.024 € i sufinanciranje 417.756,00 €), projekt je započeo 1. ožujka 2024., a završit će 30. travnja 2026.

Tijekom 26 mjeseci, CROSSCONNECT konzorcij, koje se sastoji od 4 talijanska i 4 hrvatska partnera iz 4 različita metropolitanska područja (Venecija, Pula, Dubrovnik i Bari-Brindisi), surađivat će u postizanju ciljeva projekta. Partneri na projektu su:

- 4 lučke uprave (Lučka uprava sjevernog Jadrana - luke Venecija i Chioggia, Lučka uprava južnog Jadrana - luke Bari, Brindisi, Manfredonia, Barletta i Monopoli, Lučka uprava Dubrovnik, Lučka uprava Pula),
- 2 zračne luke (Zračna luka Dubrovnik, SAVE S.p.A),
- 2 gradska javna prijevozna poduzeća (GPP Brindisi S.p.A., Pula promet),
- 2 pridružena partnera (Luka Rijeka i Luka Ancona).

Sveobuhvatni cilj CROSSCONNECT-a je razviti multimodalni koordinirani pristup more-kopno koji se temelji na održivim i tehnološki naprednim rješenjima. Ovim rješenjima povezat će se hrvatske i talijanske luke s urbanim područjima i zračnim lukama, čime će se poboljšati mobilnost putnika. Projekt ima za cilj kapitalizirati dostupna rješenja i know-how, prikupljajući znanje iz prethodnih iskustava i primjenjujući ga na međusobno povezivanje luka, zračnih luka i urbanih područja u sveobuhvatnom pristupu. To uključuje inovativna i održiva rješenja temeljena na ICT-u, rješavajući ključnu prazninu u strateškom planiranju prometa u jadranskoj regiji.

“Dubrovačka zračna luka sa zadovoljstvom vodi ovaj iznimno važan projekt jer predvodi inovativna i održiva rješenja u intermodalnom prijevozu, potičući suradnju među ključnim dionicima u svrhu poboljšanja povezanosti i mobilnosti u jadranskoj regiji”, rekao je Josip Paljetak, voditelj projekta iz Zračne luke Dubrovnik.

Početni sastanak završio je s entuzijazmom jer su sudionici potvrdili svoju predanost pokretanju napretka i stvaranju povezanije i ekološki prihvatljivije prometne mreže u regiji.